Smjernice za farmakološko liječenje COVID-19. Smjernica radne grupe/konsenzusa Brazilskog udruženja intenzivne medicine, Brazilskog društva za infektivne bolesti i Brazilskog društva za pulmologiju i tiziologiju.
Revista Brasileira de terapia intensiva
Sažetak istraživanja
Uvod Trenutno se koriste, razmatraju ili predlažu različite terapije za liječenje COVID-19; za mnoge od tih terapija nije izvršena odgovarajuća procjena efikasnosti i sigurnosti. Ovaj dokument ima za cilj da pruži naučno dostupne informacije zasnovane na dokazima u transparentnom tumačenju, da subvencioniše odluke vezane za farmakološku terapiju COVID-19 u Brazilu.
Metode Grupa od 27 stručnjaka i metodologa integrisala je radnu grupu koju su formirali profesionalci iz Brazilskog udruženja intenzivne medicine (Associação de Medicina Intensiva Brasileira - AMIB), Brazilskog društva za zarazne bolesti (Sociedad Brasileira de Infectologia of the Brazilian Society of Infectologia - SBI) i (Sociedade Brasileira de Pneumologia e Tisiologia - SBPT). Sprovedeni su brzi sistematski pregledi, ažurirani 28. aprila 2020. Procjena kvaliteta dokaza i izrada preporuka pratili su GRADE sistem. Preporuke su napisane 5., 8. i 13. maja 2020.
Rezultati Jedanaest preporuka je izdato na osnovu dokaza niskog ili veoma niskog nivoa. Ne preporučujemo rutinsku upotrebu hidroksihlorokina, hlorokina, azitromicina, lopinavira/ritonavira, kortikosteroida ili tocilizumaba za lečenje COVID-19. Profilaktički heparin treba koristiti kod hospitalizovanih pacijenata, međutim, ne treba davati antikoagulans za pacijente bez specifične kliničke indikacije. Antibiotike i oseltamivir treba uzeti u obzir samo kod pacijenata kod kojih se sumnja na koinfekciju bakterija ili gripa.
Zaključak Do sada nijedna farmakološka intervencija nije dokazano djelotvorna i sigurna da bi opravdala njezinu upotrebu u rutinskom liječenju pacijenata sa COVID-19; stoga bi takve pacijente idealno trebalo liječiti u kontekstu kliničkih ispitivanja. Ovdje date preporuke će se stalno revidirati u cilju prikupljanja novogeneriranih dokaza.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Guidelines for the pharmacological treatment of COVID-19. The task-force/consensus guideline of the Brazilian Association of Intensive Care Medicine, the Brazilian Society of Infectious Diseases and the Brazilian Society of Pulmonology and Tisiology.
Introduction Different therapies are currently used, considered, or proposed for the treatment of COVID-19; for many of those therapies, no appropriate assessment of effectiveness and safety was performed. This document aims to provide scientifically available evidence-based information in a transparent interpretation, to subsidize decisions related to the pharmacological therapy of COVID-19 in Brazil.
Methods A group of 27 experts and methodologists integrated a task-force formed by professionals from the Brazilian Association of Intensive Care Medicine (Associação de Medicina Intensiva Brasileira - AMIB), the Brazilian Society of Infectious Diseases (Sociedad Brasileira de Infectologia - SBI) and the Brazilian Society of Pulmonology and Tisiology (Sociedade Brasileira de Pneumologia e Tisiologia - SBPT). Rapid systematic reviews, updated on April 28, 2020, were conducted. The assessment of the quality of evidence and the development of recommendations followed the GRADE system. The recommendations were written on May 5, 8, and 13, 2020.
Results Eleven recommendations were issued based on low or very-low level evidence. We do not recommend the routine use of hydroxychloroquine, chloroquine, azithromycin, lopinavir/ritonavir, corticosteroids, or tocilizumab for the treatment of COVID-19. Prophylactic heparin should be used in hospitalized patients, however, no anticoagulation should be provided for patients without a specific clinical indication. Antibiotics and oseltamivir should only be considered for patients with suspected bacterial or influenza coinfection, respectively.
Conclusion So far no pharmacological intervention was proven effective and safe to warrant its use in the routine treatment of COVID-19 patients; therefore such patients should ideally be treated in the context of clinical trials. The recommendations herein provided will be revised continuously aiming to capture newly generated evidence.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.5935/0103-507x.20200039
- PMID
- 32667444
- PMCID
- PMC7405746
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom