Efikasnost i prihvatljivost psihosocijalnih intervencija kod tražilaca azila i izbeglica: sistematski pregled i meta-analiza.
Epidemiology and psychiatric sciences
Sažetak istraživanja
Ciljevi U posljednjih nekoliko godina došlo je do neviđenog povećanja broja prisilno raseljenih migranata širom svijeta, od kojih značajan dio čine izbjeglice i tražioci azila. Izbjeglice i tražioci azila mogu doživjeti visok nivo psihičkog stresa i pokazati visoku stopu mentalnog zdravlja. Stoga je pravovremeno i posebno relevantno procijeniti da li trenutni dokazi podržavaju pružanje psihosocijalnih intervencija za ovu populaciju. Proveli smo sistematski pregled i meta-analizu randomiziranih kontroliranih studija (RCT) u kojima se procjenjuje efikasnost i prihvatljivost psihosocijalnih intervencija u poređenju sa kontrolnim uslovima (liječenje uobičajeno/bez tretmana, lista čekanja, psihološki placebo) s ciljem smanjenja problema mentalnog zdravlja kod izbjeglica i tražitelja azila u nevolji.
Metode Koristili smo Cochrane procedure za provođenje sistematskog pregleda i meta-analize RCT-ova. Tražili smo objavljene i neobjavljene RCT-ove u kojima se procjenjuje efikasnost i prihvatljivost psihosocijalnih intervencija kod odraslih i djece tražilaca azila i izbjeglica s psihičkim poremećajem. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), simptomi depresije i anksioznosti nakon intervencije bili su primarni ishodi. Sekundarni ishodi uključuju: PTSP, simptome depresije i anksioznosti u praćenju, funkcionisanje, kvalitet života i napuštanje iz bilo kojeg razloga.
Rezultati Uključili smo 26 studija sa 1959 učesnika. Meta-analiza RCT-a je otkrila da psihosocijalne intervencije imaju klinički značajan povoljan efekat na PTSP (standardizovana srednja razlika [SMD] = -0,71; 95% interval pouzdanosti [CI] -1,01 do -0,41; I2 = 83%; 95% CI 78-88 učesnika); (SMD = -1,02; 95% CI -1,52 do -0,51; I2 = 89%; 95% CI 82-93; 12 studija, 844 učesnika; dokazi umjerenog kvaliteta) i ishodi anksioznosti (SMD = -1,05; 95% CI = -1,565% CI0 -1,565 do -9; 79-92; 11 studija, 815 učesnika; Ovaj blagotvorni učinak je održan nakon 1 mjeseca ili duže, što je izuzetno važno za populacije izložene stalnim stresorima nakon migracije. Za ostale sekundarne ishode identifikovali smo neznatan trend u korist psihosocijalnih intervencija. Većina dokaza podržava intervencije zasnovane na kognitivno bihejvioralnim terapijama s komponentom usmjerenom na traumu. Ograničenja ovog pregleda uključuju ograničen broj prikupljenih studija, sa relativno malim ukupnim brojem učesnika i ograničene dostupne podatke za pozitivne ishode kao što su funkcionisanje i kvalitet života.
Zaključci S obzirom na epidemiološku važnost psihičkih tegoba i stanja mentalnog zdravlja kod izbjeglica i tražitelja azila, te s obzirom na postojeće podatke o djelotvornosti psihosocijalnih intervencija, ove intervencije treba rutinski učiniti dostupnim kao dio zdravstvene zaštite izbjeglica i tražilaca azila u nevolji. Smjernice zasnovane na dokazima i implementacioni paketi treba da budu razvijeni u skladu s tim.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Efficacy and acceptability of psychosocial interventions in asylum seekers and refugees: systematic review and meta-analysis.
AimsIn the past few years, there has been an unprecedented increase in the number of forcibly displaced migrants worldwide, of which a substantial proportion is refugees and asylum seekers. Refugees and asylum seekers may experience high levels of psychological distress, and show high rates of mental health conditions. It is therefore timely and particularly relevant to assess whether current evidence supports the provision of psychosocial interventions for this population. We conducted a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials (RCTs) assessing the efficacy and acceptability of psychosocial interventions compared with control conditions (treatment as usual/no treatment, waiting list, psychological placebo) aimed at reducing mental health problems in distressed refugees and asylum seekers.
Methods We used Cochrane procedures for conducting a systematic review and meta-analysis of RCTs. We searched for published and unpublished RCTs assessing the efficacy and acceptability of psychosocial interventions in adults and children asylum seekers and refugees with psychological distress. Post-traumatic stress disorder (PTSD), depressive and anxiety symptoms at post-intervention were the primary outcomes. Secondary outcomes include: PTSD, depressive and anxiety symptoms at follow-up, functioning, quality of life and dropouts due to any reason.
Results We included 26 studies with 1959 participants. Meta-analysis of RCTs revealed that psychosocial interventions have a clinically significant beneficial effect on PTSD (standardised mean difference [SMD] = -0.71; 95% confidence interval [CI] -1.01 to -0.41; I2 = 83%; 95% CI 78-88; 20 studies, 1370 participants; moderate quality evidence), depression (SMD = -1.02; 95% CI -1.52 to -0.51; I2 = 89%; 95% CI 82-93; 12 studies, 844 participants; moderate quality evidence) and anxiety outcomes (SMD = -1.05; 95% CI -1.55 to -0.56; I2 = 87%; 95% CI 79-92; 11 studies, 815 participants; moderate quality evidence). This beneficial effect was maintained at 1 month or longer follow-up, which is extremely important for populations exposed to ongoing post-migration stressors. For the other secondary outcomes, we identified a non-significant trend in favour of psychosocial interventions. Most evidence supported interventions based on cognitive behavioural therapies with a trauma-focused component. Limitations of this review include the limited number of studies collected, with a relatively low total number of participants, and the limited available data for positive outcomes like functioning and quality of life.
Conclusions Considering the epidemiological relevance of psychological distress and mental health conditions in refugees and asylum seekers, and in view of the existing data on the effectiveness of psychosocial interventions, these interventions should be routinely made available as part of the health care of distressed refugees and asylum seekers. Evidence-based guidelines and implementation packages should be developed accordingly.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.1017/s2045796019000027
- PMID
- 30739625
- PMCID
- PMC6669989
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom