Nenadzirana kućna spirometrija <i>nasuprot</i> spirometrija na klinici pod nadzorom za respiratorne bolesti: sistematski pregled metodologije i meta-analiza.
European respiratory review : an official journal of the European Respiratory Society
Sažetak istraživanja
Pozadina Broj pacijenata koji završavaju kućnu spirometriju bez nadzora nedavno se povećao zbog šire dostupne prijenosne tehnologije i pandemije COVID-19, unatoč nedostatku čvrstih dokaza koji bi to potkrijepili. Ovaj sistematski pregled metodologije i meta-analiza istražuje kvantitativne razlike u nenadziranoj spirometriji u poređenju sa spirometrijom koja je obavljena pod stručnim nadzorom.
Metode Pretražili smo četiri baze podataka kako bismo pronašli studije koje su direktno upoređivale kućnu spirometriju bez nadzora sa spirometrijom u klinici pod nadzorom koristeći kvantitativno poređenje (npr. Bland-Altman). Nije bilo ograničenja za kliničko stanje. Primarni ishod bili su mjerenje razlika u uobičajenim parametrima plućne funkcije (forsirani ekspiratorni volumen u 1 s (FEV 1), forsirani vitalni kapacitet (FVC)), koji su objedinjeni za izračunavanje ukupnih srednjih razlika s povezanim granicama slaganja (LoA) i intervalima povjerenja (CI). Koristili smo statistiku I 2 za procjenu heterogenosti, alat za procjenu kvaliteta studija dijagnostičke tačnosti (QUADAS-2) za procjenu rizika od pristrasnosti i pristup ocjenjivanja, razvoja i evaluacije preporuka (GRADE) za procjenu sigurnosti dokaza za meta-analize. Recenzija je registrovana kod PROSPERO-a (CRD42021272816).
Rezultati Identifikovano je i pregledano 3607 zapisa, sa 155 punih tekstova koji su procijenjeni za podobnost. Uključili smo 28 studija koje su kvantitativno upoređivale spirometrijska mjerenja, od kojih je 17 prijavilo Bland-Altmanovu analizu za FEV 1 i FVC. Sveukupno, nenadzirana spirometrija je dala niže vrijednosti od nadzirane spirometrije za oba FEV 1 sa širokom varijabilnosti (srednja razlika -107 mL; LoA= -509, 296; I 2 =95,8%; p 2 =96%; p
Zaključci Analiza u uslovima nesupervisabilnih studija nije pokazala da međuspremne supervisoke studije nisu pokazale da spirometrija za pojedinačne pacijente zbog varijabilnosti i potcjenjivanja.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Unsupervised home spirometry <i>versus</i> supervised clinic spirometry for respiratory disease: a systematic methodology review and meta-analysis.
Background The number of patients completing unsupervised home spirometry has recently increased due to more widely available portable technology and the COVID-19 pandemic, despite a lack of solid evidence to support it. This systematic methodology review and meta-analysis explores quantitative differences in unsupervised spirometry compared with spirometry completed under professional supervision.
Methods We searched four databases to find studies that directly compared unsupervised home spirometry with supervised clinic spirometry using a quantitative comparison ( e.g. Bland-Altman). There were no restrictions on clinical condition. The primary outcome was measurement differences in common lung function parameters (forced expiratory volume in 1 s (FEV 1 ), forced vital capacity (FVC)), which were pooled to calculate overall mean differences with associated limits of agreement (LoA) and confidence intervals (CI). We used the I 2 statistic to assess heterogeneity, the Quality Assessment of Diagnostic Accuracy Studies (QUADAS-2) tool to assess risk of bias and the Grading of Recommendations Assessment, Development and Evaluation (GRADE) approach to assess evidence certainty for the meta-analyses. The review has been registered with PROSPERO (CRD42021272816).
Results 3607 records were identified and screened, with 155 full texts assessed for eligibility. We included 28 studies that quantitatively compared spirometry measurements, 17 of which reported a Bland-Altman analysis for FEV 1 and FVC. Overall, unsupervised spirometry produced lower values than supervised spirometry for both FEV 1 with wide variability (mean difference -107 mL; LoA= -509, 296; I 2 =95.8%; p 2 =96%; p
Conclusions Analysis under the conditions of the included studies indicated that unsupervised spirometry is not interchangeable with supervised spirometry for individual patients owing to variability and underestimation.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.1183/16000617.0248-2022
- PMID
- 37673426
- PMCID
- PMC10481332
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom