Sistematski pregled / meta-analiza 2023
Srce i krvni sudovi

Upotrebljivost sistema telezdravstva za nezarazne bolesti u primarnoj zaštiti od pandemije COVID-19 nadalje: sistematski pregled.

Journal of medical Internet research

Bosanski prijevod

Sažetak istraživanja

Pozadina Tokom pandemije COVID-19, telezdravstvo je prošireno bez mogućnosti da se detaljnije procijeni upotrebljivost usvojene tehnologije.

Cilj Cilj nam je bio da sintetiziramo dokaze o percepcijama zdravstvenih radnika o upotrebljivosti sistema telezdravstva u primarnoj zaštiti osoba sa nezaraznim bolestima (NCD; hipertenzija i dijabetes) od pandemije COVID-19 nadalje.

Metode Izvršen je sistematski pregled kliničkih ispitivanja, prospektivnih kohortnih studija, retrospektivnih opservacijskih studija i studija koje su koristile kvalitativne metode prikupljanja i analize podataka objavljene na engleskom, španskom i portugalskom od marta 2020. nadalje. Upitne baze podataka bile su MEDLINE, Embase, BIREME, IEEE Xplore, BVS, Google Scholar i siva literatura. Studije koje su uključivale zdravstvene profesionalce koji su koristili sisteme telezdravstva u primarnoj zaštiti i liječili pacijente s NCD od pandemije COVID-19 nadalje, smatrali su se prihvatljivim. Pregledani su naslovi, apstrakti i puni tekstovi. Podaci su izvučeni kako bi se pružila narativna kvalitativno sinteza dokaza uključenih članaka. Analiziran je rizik od pristrasnosti i metodološki kvalitet uključenih studija. Primarni ishod je bila upotrebljivost sistema telezdravstva, dok su sekundarni ishodi bili zadovoljstvo i konteksti u kojima je sistem telezdravstva korišćen.

Rezultati Uključili smo 11 od 417 preuzetih studija, koje su imale podatke od 248 zdravstvenih radnika. Ovi zdravstveni radnici su uglavnom bili doktori i medicinske sestre sa prethodnim iskustvom u telezdravstvu u zemljama sa visokim i srednjim prihodima. Sveukupno, 9 studija (82%) su bile kvalitativne studije, a 2 (18%) su bile kvazieksperimentalne ili višestrane studije. Štaviše, 7 studija (64%) bavilo se dijabetesom, 1 (9%) dijabetesom i hipertenzijom, a 3 (27%) hroničnim bolestima. Većina studija koristila je anketu za procjenu upotrebljivosti. Sa umjerenim nivoom samopouzdanja, zaključili smo da zdravstveni radnici smatraju upotrebljivost sistema telezdravstva dobrom i osjećaju se ugodno i zadovoljno. Pacijenti su bili zadovoljni korištenjem telehealth-a. Najvažniji prediktor za korištenje digitalnih zdravstvenih tehnologija bila je jednostavnost korištenja. Glavne prepreke su bili tehnološki izazovi, problemi sa povezivanjem, niska kompjuterska pismenost, nemogućnost obavljanja kompletnog fizičkog pregleda i nedostatak obuke. Iako se upotrebljivost sistema telezdravstva smatra dobrom, postoji potreba za istraživanjem koje istražuje faktore koji mogu uticati na percepciju upotrebljivosti telezdravstva, kao što su razlike između privatnih i javnih usluga; razlike u nivou iskustva profesionalaca, uključujući profesionalno iskustvo i iskustvo sa digitalnim alatima; i razlike u spolu, starosnim grupama, zanimanjima i okruženju.

Zaključci Pandemija COVID-19 izazvala je nevjerovatnu potražnju za virtuelnom njegom. Povoljna percepcija profesionalaca o upotrebljivosti telezdravstva ukazuje da ono može olakšati pristup kvalitetnoj nezi. Iako još uvijek postoje izazovi za telezdravstvo, više od infrastrukturnih izazova, izazovi koji se najčešće prijavljuju odnosili su se na osnaživanje ljudi za digitalno zdravlje. Probna registracija PROSPERO Međunarodni prospektivni registar sistematskih pregleda CRD42021296887; https://www. crd. york. ac. uk/PROSPERO/display_record. php? RecordID=296887. Međunarodni registrovani identifikator izvještaja (irrid) RR2-10. 21801/ppcrj. 2022. 82. 6.

Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom

Usability of Telehealth Systems for Noncommunicable Diseases in Primary Care From the COVID-19 Pandemic Onward: Systematic Review.

Background During the COVID-19 pandemic, telehealth was expanded without the opportunity to extensively evaluate the adopted technology's usability.

Objective We aimed to synthesize evidence on health professionals' perceptions regarding the usability of telehealth systems in the primary care of individuals with noncommunicable diseases (NCDs; hypertension and diabetes) from the COVID-19 pandemic onward.

Methods A systematic review was performed of clinical trials, prospective cohort studies, retrospective observational studies, and studies that used qualitative data collection and analysis methods published in English, Spanish, and Portuguese from March 2020 onward. The databases queried were MEDLINE, Embase, BIREME, IEEE Xplore, BVS, Google Scholar, and grey literature. Studies involving health professionals who used telehealth systems in primary care and managed patients with NCDs from the COVID-19 pandemic onward were considered eligible. Titles, abstracts, and full texts were reviewed. Data were extracted to provide a narrative qualitative evidence synthesis of the included articles. The risk of bias and methodological quality of the included studies were analyzed. The primary outcome was the usability of telehealth systems, while the secondary outcomes were satisfaction and the contexts in which the telehealth system was used.

Results We included 11 of 417 retrieved studies, which had data from 248 health care professionals. These health care professionals were mostly doctors and nurses with prior experience in telehealth in high- and middle-income countries. Overall, 9 studies (82%) were qualitative studies and 2 (18%) were quasiexperimental or multisite trial studies. Moreover, 7 studies (64%) addressed diabetes, 1 (9%) addressed diabetes and hypertension, and 3 (27%) addressed chronic diseases. Most studies used a survey to assess usability. With a moderate confidence level, we concluded that health professionals considered the usability of telehealth systems to be good and felt comfortable and satisfied. Patients felt satisfied using telehealth. The most important predictor for using digital health technologies was ease of use. The main barriers were technological challenges, connectivity issues, low computer literacy, inability to perform complete physical examination, and lack of training. Although the usability of telehealth systems was considered good, there is a need for research that investigates factors that may influence the perceptions of telehealth usability, such as differences between private and public services; differences in the level of experience of professionals, including professional experience and experience with digital tools; and differences in gender, age groups, occupations, and settings.

Conclusions The COVID-19 pandemic has generated incredible demand for virtual care. Professionals' favorable perceptions of the usability of telehealth indicate that it can facilitate access to quality care. Although there are still challenges to telehealth, more than infrastructure challenges, the most reported challenges were related to empowering people for digital health. Trial registration PROSPERO International Prospective Register of Systematic Reviews CRD42021296887; https://www.crd.york.ac.uk/PROSPERO/display_record.php?RecordID=296887. International registered report identifier (irrid) RR2-10.21801/ppcrj.2022.82.6.

Autorstvo i publikacija

Autori

Gonçalves RL, Pagano AS, Reis ZSN, Brackstone K, Lopes TCP, Cordeiro SA, Nunes JM, Afagbedzi SK, Head M, Meira W, Batchelor J, Ribeiro ALP.

Časopis
Journal of medical Internet research
Vrste publikacije
Istraživačka podrška vlade izvan SAD-a, Sistematski pregled, Pregledni članak, Članak u časopisu
Licenca
CC BY
Citiranja u Europe PMC
30
Provjerljivi identifikatori

Izvorni podaci

DOI
10.2196/44209
PMID
36787223
PMCID
PMC10022651
Provjereno
2026-07-26
Otvori cijeli rad u Europe PMC
Napomena o bosanskom prijevodu

Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.

Pregledaj originalni članak na engleskom
Istraživački zapis služi za informiranje i istraživanje. Ne zamjenjuje medicinski savjet, dijagnozu ili preporuku liječenja.