Efikasnost probiotika u reumatoidnom artritisu i spondiloartritisu: Sistematski pregled i meta-analiza randomiziranih kontroliranih ispitivanja.
Nutrients
Sažetak istraživanja
Pozadina
Cilj nam je bio da pružimo sistematski pregled i meta-analizu randomiziranih kontroliranih studija u kojima se procjenjuje učinak suplementacije probioticima na simptome i aktivnost bolesti kod pacijenata s kroničnim inflamatornim reumatskim bolestima (reumatoidni artritis (RA), spondilartritis (SpA) ili psorijatični artritis).
Metode Sistematski pregled literature i meta-analiza iz RA i SpA randomiziranih kontrolisanih studija sprovedeni su tražeći članke u MEDLINE/PubMed-u i sažetke sa nedavnih međunarodnih reumatoloških sastanaka. Kontrolna grupa je bila placebo ili druga dijetalna intervencija. Rizik od pristranosti odabranih studija procijenjen je korištenjem Cochrane Collaboration alata i Jadad skale.
Rezultati Prvobitna pretraga je dala 173 članka. Od toga je 13 studija uključeno u kvalitativnu sintezu, 8 koje se odnose na ukupno 344 pacijenata sa RA i 2 na ukupno 197 pacijenata sa SpA. Analizirane su i tri meta-analize. Probiotski sojevi i korišćene količine bile su različite među ispitivanjima (5 studija koje su koristile Lactobacillus sp., 1 probno Bacillus coagulans i ostale mešavine različitih probiotičkih sojeva). Vrijeme za procjenu odgovora kretalo se od 8 sedmica do jedne godine. Dvije studije povezivale su suplementaciju probioticima s dijetalnom intervencijom. Meta-analiza je pokazala statistički značajno smanjenje koncentracije C-reaktivnog proteina (CRP) (srednja razlika (MD)) -3,04 (95% CI -4,47, -1,62) mg/L, p 2 = 20%, n pacijenata = 209) sa probioticima u RA. Međutim, nakon isključivanja ispitivanja visokog rizika od pristranosti iz meta-analize, nije bilo razlike između probiotika i placeba na DAS28 (standardni MD -0,54; 95% CI -1,94 do 0,85, p = 0,45, I 2 93%, n pacijenata = 143). Dvije studije na pacijentima sa SpA nisu pokazale efikasnost probiotika.
Zaključci Dodatak probioticima može smanjiti aktivnost RA sa umjerenim smanjenjem efekta na CRP, ali nedostatak dokaza i heterogenost studija ne dozvoljavaju nam da ih predložimo pacijentima s upalnim artritisom kako bi kontrolirali njihovu bolest. Daljnji RCT-ovi su potrebni u budućnosti kako bi se utvrdila efikasnost probiotika i optimalan dizajn davanja.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Efficacy of Probiotics in Rheumatoid Arthritis and Spondyloarthritis: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials.
Background We aimed to provide a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials assessing the effect of probiotics supplementation on symptoms and disease activity in patients with chronic inflammatory rheumatic diseases (rheumatoid arthritis (RA), spondylarthritis (SpA), or psoriatic arthritis).
Methods A systematic literature review and meta-analysis from RA and SpA randomized controlled trials were conducted searching for articles in MEDLINE/PubMed and abstracts from recent international rheumatology meetings. The control group was a placebo or another dietary intervention. The risk of bias of the selected studies was evaluated using the Cochrane Collaboration tool and the Jadad scale.
Results The initial search yielded 173 articles. Of these, 13 studies were included in the qualitative synthesis, 8 concerning a total of 344 RA patients and 2 concerning a total of 197 SpA patients. Three meta-analyses were also analyzed. Probiotic strains and quantities used were different among trials (5 studies using Lactobacillus sp., 1 trial Bacillus coagulans and the others a mix of different probiotic strains). Time to assess response ranged from 8 weeks to one year. Two studies associated probiotic supplementation with a dietary intervention. Meta-analysis showed a statistically significant decrease of C-reactive protein (CRP) concentration (mean difference (MD)) -3.04 (95% CI -4.47, -1.62) mg/L, p 2 = 20%, n patients = 209) with probiotics in RA. However, after excluding high-risk-of-bias trials of meta-analysis, there was no difference between probiotics and placebo on DAS28 (standard MD -0.54; 95% CI -1.94 to 0.85, p = 0.45, I 2 93%, n patients = 143). The two studies on SpA patients showed no efficacy of probiotics.
Conclusions Probiotic supplementation might decrease RA activity with a moderate decrease effect on CRP, but lack of evidence and studies' heterogeneity do not allow us to propose them to patients with inflammatory arthritis to control their disease. Further RCTs are required in the future to determinate the efficacy of probiotics and the optimal administration design.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.3390/nu14020354
- PMID
- 35057535
- PMCID
- PMC8779560
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom