Da li je intenzivna kontrola glukoze loša za kritično bolesne pacijente? Sistematski pregled i metaanaliza.
International journal of biological sciences
Sažetak istraživanja
Pozadina: Praćenje i upravljanje koncentracijom glukoze u krvi su standardne prakse u kritičnim okruženjima jer je hiperglikemija pokazala blisku povezanost sa lošijim ishodima. Nekoliko metaanaliza je otkrilo da intenzivna kontrola glukoze nema koristi u smanjenju kratkotrajnog mortaliteta među kritično bolesnim pacijentima, dok su studije koje su ove meta-analize uključile bile u velikoj mjeri divergentne.
Cilj nam je da izvršimo sveobuhvatniju meta-analizu koja se bavi ovim problemom kako bismo pružili jači dokaz.
Metode : Proveli smo sveobuhvatne pretrage relevantnih randomiziranih kontroliranih studija u online bazama podataka, uključujući Cochrane biblioteku, EMBASE i PubMed baze podataka, do 1. septembra 2018. Klinički podaci, koji su uključivali mortalitet od svih uzroka, tešku hipoglikemiju, potrebu za RRT, smrtnost koja je rezultirala mortalizacijom, smrtnost ICU, sepsa9 Smrtnost od 180 dana, kao i dužina boravka u bolnici i intenzivnoj intenzivnoj intenzivnoj intenzivnoj nezi, pregledani su i analizirani nakon ekstrakcije podataka. Primijenili smo omjere šanse (OR) za analizu dihotomnih ishoda i srednjih razlika za kontinuirane ishode s modelom slučajnih efekata. Rezultati: Konačno je uključeno ukupno 57 RCT-ova koji su uključivali ukupno 21840 pacijenata. Pacijenti primljeni u intenzivnu intenzivnu terapiju koji su podvrgnuti intenzivnoj kontroli glukoze pokazali su značajno smanjenu smrtnost od svih uzroka (OR: 0,89; 95% CI: 0,80-1,00; P =0,04; I 2 =32%), smanjenu stopu infekcije (OR: 0,65, 95% CI= 0,020, I: 0,020, 0,82%). =47%), manja pojava stečene sepse (OR: 0,80, 95% CI: 0,65-0,99, P=0,04; I 2 =0%) i skraćena dužina boravka na intenzivnoj nezi (MD: -0,70, 95% CI: -1,21--0,19, P=0,2 u poređenju sa istim parametarom I.0). tretirati uobičajenom strategijom njege. Međutim, pacijenti u grupi sa intenzivnom kontrolom glukoze imali su značajno veći rizik od teške hipoglikemije (OR: 5,63, 95% CI: 4,02-7,87, P 2 =67%). Zaključci: Kritično bolesni pacijenti koji su bili podvrgnuti intenzivnoj kontroli glukoze pokazali su značajno smanjeni mortalitet od svih uzroka, dužina boravka na intenzivnoj nezi i incidencija stečene infekcije i sepse u odnosu na iste parametre kod pacijenata liječenih uobičajenom strategijom njege, dok je strategija intenzivne kontrole glukoze bila povezana s većom pojavom teških hipoglikemijskih događaja.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Is intensive glucose control bad for critically ill patients? A systematic review and meta-analysis.
Background: The monitoring and management of blood glucose concentration are standard practices in critical settings as hyperglycaemia has been shown close association with poorer outcomes. Several meta-analyses have revealed that intensive glucose control has no benefit in decreasing short-term mortality among critically ill patients, while the studies these meta-analyses have incorporated have been largely divergent. We aim to perform a more comprehensive meta-analysis addressing this problem to provide stronger evidence.
Methods : We conducted comprehensive searches for relevant randomized controlled studies in online databases, including the Cochrane Library, EMBASE, and PubMed databases, up to September 1, 2018. The clinical data, which included all-cause mortality, severe hypoglycemia, need for RRT, infection resulting in sepsis, ICU mortality, 90-day mortality, 180-day mortality, and hospital and ICU lengths of stay, were screened and analyzed after data extraction. We applied odds ratios (ORs) to analyze dichotomous outcomes and mean differences for continuous outcomes with a random effects model. Results: A total of 57 RCTs involving a total of 21840 patients were finally included. Patients admitted to the ICU who underwent intensive glucose control showed significantly reduced all-cause mortality (OR: 0.89; 95% CI: 0.80-1.00; P =0.04; I 2 =32%), reduced infection rate (OR: 0.65, 95% CI: 0.51-0.82, P=0.0002; I 2 =47%), a lower occurrence of acquired sepsis (OR: 0.80, 95% CI: 0.65-0.99, P=0.04; I 2 =0%) and shortened length of ICU stay (MD: -0.70, 95% CI: -1.21--0.19, P=0.007, I 2 =70%) when compared to the same parameters as those treated with the usual care strategy. However, patients in the intensive glucose control group presented with a significantly higher risk of severe hypoglycemia (OR: 5.63, 95% CI: 4.02-7.87, P 2 =67%). Conclusions: Critically ill patients undergoing intensive glucose control showed significantly reduced all-cause mortality, length of ICU stay and incidence of acquired infection and sepsis compared to the same parameters in patients treated with the usual care strategy, while the intensive glucose control strategy was associated with higher occurrence of severe hypoglycemic events.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.7150/ijbs.43447
- PMID
- 32226310
- PMCID
- PMC7097913
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom