Prevalencija dezinformacija o zdravlju na društvenim medijima: sistematski pregled.
Journal of medical Internet research
Sažetak istraživanja
Pozadina Iako trenutno postoji široko slaganje među istraživačima, zdravstvenim radnicima i kreatorima politike o potrebi kontrole i borbe protiv dezinformacija u zdravstvu, veličina ovog problema je još uvijek nepoznata. Shodno tome, ključno je otkriti i najzastupljenije zdravstvene teme i platforme društvenih medija iz kojih su te teme u početku uokvirene i naknadno distribuirane.
Cilj Ovaj sistematski pregled imao je za cilj da identifikuje glavne zdravstvene dezinformacije i njihovu prevalenciju na različitim platformama društvenih medija, fokusirajući se na metodološki kvalitet i različita rješenja koja se provode za rješavanje ovog problema javnog zdravlja.
Metode Pretražili smo PubMed, MEDLINE, Scopus i Web of Science članke objavljene na engleskom prije marta 2019., s fokusom na proučavanje dezinformacija o zdravlju na društvenim medijima. Zdravstvene dezinformacije smo definisali kao tvrdnje u vezi sa zdravljem koje se zasnivaju na anegdotskim dokazima, lažnim ili obmanjujućim zbog nedostatka postojećeg naučnog znanja. Uključili smo (1) članke koji su se fokusirali na zdravstvene dezinformacije na društvenim medijima, uključujući one u kojima su autori raspravljali o posljedicama ili svrhama zdravstvenih dezinformacija i (2) studije koje su opisale empirijske nalaze u vezi mjerenja zdravstvenih dezinformacija na ovim platformama.
Rezultati Ukupno 69 studija je identifikovano kao prihvatljivo, a pokrivale su širok spektar zdravstvenih tema i platformi društvenih medija. Teme su bile artikulisane oko sledećih šest glavnih kategorija: vakcine (32%), droge ili pušenje (22%), nezarazne bolesti (19%), pandemije (10%), poremećaji u ishrani (9%) i medicinski tretmani (7%). Studije su se uglavnom zasnivale na sljedećih pet metodoloških pristupa: analiza društvenih mreža (28%), evaluacija sadržaja (26%), evaluacija kvaliteta (24%), analiza sadržaja/teksta (16%) i analiza sentimenta (6%). Zdravstvene dezinformacije bile su najzastupljenije u studijama koje se odnose na proizvode za pušenje i droge kao što su opioidi i marihuana. U nekim studijama postovi sa dezinformacijama dostigli su 87%. Zdravstvene dezinformacije o vakcinama su takođe bile vrlo česte (43%), a najviše je pogođena vakcina protiv humanog papiloma virusa. Zdravstvene dezinformacije vezane za dijetu ili argumente za poremećaj ishrane bili su umjereni u odnosu na gore navedene teme (36%). Studije fokusirane na bolesti (tj. nezarazne bolesti i pandemije) također su prijavile umjerene stope dezinformacija (40%), posebno u slučaju raka. Konačno, najniži nivoi zdravstvenih dezinformacija odnosili su se na medicinske tretmane (30%).
Zaključci Prevalencija zdravstvenih dezinformacija bila je najveća na Twitteru iu pitanjima vezanim za proizvode za pušenje i droge. Međutim, dezinformacije o glavnim pitanjima javnog zdravlja, kao što su vakcine i bolesti, takođe su bile velike. Naša studija nudi sveobuhvatnu karakterizaciju dominantnih zdravstvenih dezinformacija i sveobuhvatan opis njihove prevalencije na različitim platformama društvenih medija, što može usmjeravati buduće studije i pomoći u razvoju akcionih planova digitalne politike zasnovanih na dokazima.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Prevalence of Health Misinformation on Social Media: Systematic Review.
Background Although at present there is broad agreement among researchers, health professionals, and policy makers on the need to control and combat health misinformation, the magnitude of this problem is still unknown. Consequently, it is fundamental to discover both the most prevalent health topics and the social media platforms from which these topics are initially framed and subsequently disseminated.
Objective This systematic review aimed to identify the main health misinformation topics and their prevalence on different social media platforms, focusing on methodological quality and the diverse solutions that are being implemented to address this public health concern.
Methods We searched PubMed, MEDLINE, Scopus, and Web of Science for articles published in English before March 2019, with a focus on the study of health misinformation in social media. We defined health misinformation as a health-related claim that is based on anecdotal evidence, false, or misleading owing to the lack of existing scientific knowledge. We included (1) articles that focused on health misinformation in social media, including those in which the authors discussed the consequences or purposes of health misinformation and (2) studies that described empirical findings regarding the measurement of health misinformation on these platforms.
Results A total of 69 studies were identified as eligible, and they covered a wide range of health topics and social media platforms. The topics were articulated around the following six principal categories: vaccines (32%), drugs or smoking (22%), noncommunicable diseases (19%), pandemics (10%), eating disorders (9%), and medical treatments (7%). Studies were mainly based on the following five methodological approaches: social network analysis (28%), evaluating content (26%), evaluating quality (24%), content/text analysis (16%), and sentiment analysis (6%). Health misinformation was most prevalent in studies related to smoking products and drugs such as opioids and marijuana. Posts with misinformation reached 87% in some studies. Health misinformation about vaccines was also very common (43%), with the human papilloma virus vaccine being the most affected. Health misinformation related to diets or pro-eating disorder arguments were moderate in comparison to the aforementioned topics (36%). Studies focused on diseases (ie, noncommunicable diseases and pandemics) also reported moderate misinformation rates (40%), especially in the case of cancer. Finally, the lowest levels of health misinformation were related to medical treatments (30%).
Conclusions The prevalence of health misinformation was the highest on Twitter and on issues related to smoking products and drugs. However, misinformation on major public health issues, such as vaccines and diseases, was also high. Our study offers a comprehensive characterization of the dominant health misinformation topics and a comprehensive description of their prevalence on different social media platforms, which can guide future studies and help in the development of evidence-based digital policy action plans.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.2196/17187
- PMID
- 33470931
- PMCID
- PMC7857950
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom